POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ OBLASTI INTERNETA - WEB
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ
INTERNET - WEBA
Gledaj Filmove Online

 

Yahoo! tražilica


Internet je javno dostupna, globalna, paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola. To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.
Na Internetu postoje razne web tražilice koje nam pomažu da na Internetu lakše pronađemo sadržaje koje tražimo. Pomoću tražilica možemo pronaći sve što nas zanima na Internetu, na raznim web stranicama, među brojnim e_mail adresama u svijetu i sl. Dijelovi tražilice su polje za upis izraza koji želimo naći, pull down meni za određivanje opsega pretraživanja i tipka za početak pretraživanja.

Postoje dvije osnovne tehnike pretraživanja i to na dva načina:

POMOĆU KLJUČNE RIJEČI – Google i Altavista, u Hrvatskoj Pogodak
KATALOŠKI – Yahoo i DMOZ, u Hrvatskoj www.hr

Pretraživanje pomoću ključne riječi temelji se na zadanom skupu pojmova poput ''NEURAL NETWORKS''. Pretraživački program pretražuje bazu podataka web adresa tražeći one koje sadrže ključne riječi koje najbolje opisuju tražene informacije.
Drugi način traženja je prolazak kroz web katalog putem područja. Pretražuje kategorije organizirane prema djelatnosti. Moramo unaprijed poznavati koji niz pojmova nas vodi do tražene teme. Moguće je prolaziti niz stablo i metodama eliminacije ili pokušaja, a možemo jednostavno slijediti intuiciju.

98% korisnika Interneta koristi internetske tražilice u svrhu pronalaženja informacija i podataka. Google, Yahoo i MSN zauzimaju 90% tržišta Internet tražilica.

2. Yahoo!

Jerry Jang i David Filo
Osnivači Yahoo-a: Jerry Jang i David Filo

Druga danas najpoznatija tražilica je Yahoo!. Yahoo! je nastao 1994. godine, Jerry Jang i David Filo, tada još studenti, započeli su sakupljati zanimljiva mrežna mjesta te napravili mrežnu stranicu pod nazivom Jerry and David's Guide to the World Wide Web. Tijekom vremena popis mrežnih mjesta se toliko povećao da su Jang i Filo odlučili kategorizirati ih, a stranicu preimenovati u Yahoo!. Autori tvrde da su ime odabrali zbog značenja riječi yahoo: sirov čovjek, glupan. Yahoo! je i akronim za: Yet Another Hierarchical Officious Oracle.
Yahoova misija, prema riječima autora bila je da «omogući ljudima da nađu, koriste, razmjenjuju i prošire sve ljudsko znanje». Na taj je način nastala struktura Yahooovog mrežnog imenika, koja je u osnovama do danas ostala nepromijenjena. Godine 2004. Yahoo! je postao i tražilica. (http://www.search.yahoo.com). Pretraživanje Yahooovog mrežnog imenika danas je moguće s adrese: http://dir.yahoo.com/.

Vrsta
Javna
Osnovana

1994. godine
Trenutno sjedište
London, Velika Britanija, uskoro preseljenje u Švicarsku
Ključne osobe


Jerry Yang

David Filo

Industrija
internet, računalni software
Prihod
1, 81 milijarda dolara
Neto dobit
542,2 milijuna $ u prvom tromjesečju 2008.
Broj zaposlenih

14 000
Slogan
DIY: „ Do It Yahoo!“
Web-stranica
www.yahoo.com

Tablica 1. Osnovni podaci o Yahoo!

 


Prikaz korištenja web trazilica
Slika 1. Prikaz korištenja web tražilica iz kojeg vidimo da je Yahoo! na 2. mjestu sa 28%

 

Slika 2. Grafički prikaz kretanja dionica, prihoda i dobiti u milijunima $ Yahoo-a

 

2.1. Prednosti Yahoo tražilice:

 

Yahoo pokušava organizirati web (indeksirane stranice) dijeleći ga u teme i podteme poput: glazba, sport, posao, putovanja itd.te velike kataloge u namjeri da pomognu u našoj pretrazi. Yahooove mogućnosti pretraživanja su Images, Video, Yahoo! Directory, Yahoo! News i Yahoo! Shopping. Pri pretraživanju nekog podatka imamo pojmove vezane za temu našeg pretraživanja koje su koristile druge osobe pri traženju informacija o toj temi. Oni nam mogu pomoći da preformuliramo svoj upit. Na ekranu možemo vidjeti tek nekoliko prijedloga, a klikom na More... dolazimo do ostalih prijedloga.
Novost u Yahoo pretraživanju je Yahoo Pipes: servis putem kojeg na izrazito jednostavan način možemo kombinirati razne izvore podataka na webu, strukturirati ih, organizirati i kreirati svojevrsne mashupe koji će nam biti od koristi, a možemo ih podjeliti s drugima i učiniti javno dostupnima.
Ako ispred nekog od rezultata pretraživanja vidimo znak Y!, to znači da se radi o prečacu do informacija o našem upitu. Prečaci također daju poveznice na informacije o našem upitu unutar drugih Yahooovih sadržaja.
Još jedna od prednosti Yahoo! je to što na početnoj stranici možemo vidjeti najnovije vijesti iz svijeta, horoskop, vremensku prognozu, zanimljivosti iz svijeta slavnih i najčešće traženih pojmova toga dana.
Yahoo! je pokrenio internetske stranice namijenjene ženama u dobi od 25 do 54 godine, ocijenivši da je ta ključna demografska skupina nedovoljno zastupljena u trenutnoj ponudi usluga Yahooa. Internetska stranica nazvana Shine uglavnom je usmjerena na to da Internet tvrtki koja je izložena velikom pritisku konkurencije pruži više mogućnosti za prodaju promidžbenih usluga namijenjenih ključnim donositeljicama odluka u mnogim kućanstvima.

2.2. Nedostaci Yahoo tražilice

 

Nedostatak Yahoo tražilice je, iako nudi mnoštvo dodatnog sadržaja,to što se dobar dio plaća, poput npr. e-maila (oblika [email protected]) koji je do prošle godine bio besplatan. Yahoo! je najavio da će korisnicima svojih usluga e-pošte (njih 250 milijuna) ponuditi neograničen prostor za poruke. Korisnici trenutačno imaju 1 GB prostora, što je dvostruko manje od onog što nude Microsoft i Google. Opterećen je reklamama zbog čega je često spor, no još uvijek je jedan od najčešće korištenih pretraživača. Yahoo! ne razlikuje velika i mala slova te se pretraživanje prirodnim jezikom ne preporuča. Još mu se zamjera nestajanje hijerarhijski složenog web imenika koji je nekad bio na naslovnici i olakšavao pretraživanje po kategorijama.


Zgrada Yahoo
Slika 3. Zgrada Yahoo!

3. Zanimljivosti:


- borba za kupnju Yahoo tražilice od strane Microsofta, Googlea, News Corpa i Time Warnera
- tvrtka planira masovno otpuštanje radnika zbog sporog rasta prihoda i velike popularnosti Internet stranica za društvenu interakciju

3.1. Borba za Yahoo!

Za Yahoo se trenutačno otimaju četiri velike medijske tvrke: Microsoft, Google, News Corp i Time Warner.

New York Times je objavio kako bi se Microsoft u pokušaju da kupi Yahoo mogao udružiti s News Corporationom Ruperta Murdocha. To bi značilo da je News Corp promijenio stranu jer se donedavno smatrao mogućim spasiocem Yahooa od Microsoftove ponude da tražilicu kupi za 44,6 milijardi dolara.
Pregovori nisu uspjeli, pa je Murdoch sada navodno spreman Microsoftu dati gotovinu kojom bi zajednički kupili Yahoo. Time bi nastalo internet carstvo u kojemu bi, uz Yahoo, bili Microsoftova manje popularna tražilica MSN, ali i News Corpov site MySpace, koji trenutačno ima 110 milijuna korisnika.
Yahoo je u međuvremenu potražio pomoć svoga glavnog rivala Googlea s kojim je sklopio dogovor da će dva tjedna testirati koliko bi se isplatilo da te dvije najveće tražilice spoje svoje sustave za povezivanje pretraživanih termina s reklamama. Prema tom dogovoru, Google će na 3% pretraživanja na Yahoou stavljati svoje reklame.
Financial Times tvrdi da je taj potez dobar način da se na brzinu podigne vrijednost dionica Yahooa, čije vodstvo tvrdi da je Microsoftova ponuda preniska.

Američki dužnosnici zaduženi za promicanje konkurencije ne bi dopustili dugoročniju suradnju Yahoo! i Google tražilica zato što oni zajedno drže 80% američkog tržišta Internet tražilica. Zbog toga u Googleu razmatraju je li im bolje usporavati pregovore Microsofta i Yahooa, pošto se boje da će Microsoft uložiti golemu količinu novca u Yahoo, ili ih ubrzati jer znaju da će integracija biti duga i teška.
Prema neslužbenim izvorima se saznaje da će se Yahoo! zapravo odlučiti za spajanje sa najvećom svjetskom Internet tvrkom America Online (AOL), koja je u vlasništvu Time Warnera.
Novac koji bi Time Warner platio za 20% udjela, Yahoo bi iskoristio za kupnju dionica od svojih dioničara, to jest onih dionica pomoću kojih Microsoft planira smijeniti upravu Yahooa. Prema nekim mišljenjima ni to spajanje neće spriječiti Microsoft da ih kupi oboje.


3.2. Masovno otpuštanje radnika

Zbog sporog rasta prihoda i velike popularnosti Internet stranica za društvenu integraciju, Yahoo! Inc. Prisiljen je otpustiti veliki broj radnika. Američki mediji su objavili vijesti o teškom padu tog internetskog „diva“. Točan broj otpuštenih radnika još se ne zna, a sada ih je trenutno zaposleno oko 14 tisuća. Ako otpusti, kako se predviđa, nekoliko stotina radnika to će biti najveće otpuštanje Yahoo! Inc. od 2001. godine. Navodno postoji lista koja prikazuje imena od 1500 do 2500 zaposlenika za koje postoji mogućnost otpuštanja. Prema najnovijim izvješćima se trenutno tvrdi da otkazi neće biti u tako velikom broju.
Podaci su od 23.01.2008.

3.3. Direktor Yahoo! s plaćom 1$


Yahoo! Inc. objavio je da je njezin upravni odbor smanjio godišnju plaću izvršnom direktoru Terryju Semelu na 1, ali i povećao njegove buduće kompenzacije u obliku dionica i ostalih naknada. Semel je u tri godin,e to jest do 2008. primao godišnju plaću od jednog dolara. Prije toga njegova plaća dostizala je 600.000 $ godišnje.Yahoo! nije po tome jedinstven među Internetskim kompanijama. One sve više umanjuju značaj plaća, a svojim izvršnim dužnosnicima kompenzacije vežu s poslovnom izvedbom u obliku bonusa u dionicama.
Od 2004. Google, najveći Yahoov konkurent, plaća svoje najviše dužnosnike dolar na godinu, no njegovi suosnivači Larry Page i Sergey Brin te izvršni direktor Eric Schmidt, inače milijarderi, dobivaju kompenzaciju u obliku dioničkih opcija i ostalih naknada.

Neke značajne tražilice na Internetu su:
1)www.yahoo.com
2)www.google.com
3)www.ask.com
4)www.a9.com
5)www.hotbot.com
6)www.looksmart.com
7)www.snap.com
8)www.msn.com

ZAKLJUČAK

Moderna informacijska tehnologija temelji se na korištenju računala i računalnih mreža, te suvremenih informatičkih metoda i tehnika.

Ona ima velik utjecaj na sva područja rada i života razvijenih društava. Razvijanjem informacijeske tehnologije došlo je do razvijanja Interneta, a uz Internet razvile su se i internetske tražilice. One nam pomažu da se snađemo u današnjem e-svijetu i učinimo naš život jednostavnijim i zanimljivijim. Pretražuju sva dostupna web sjedišta u potrazi za web stranicama koje sadrže određene informacije koje su nam potrebne, omogućavaju nam prenošenje poruka, plaćanje računa, kupovinu i sl.

Internet, a uz njega i ostala tehnologija će se u budućnosti razvijati prema boljem, naprednijem i suvremenijem što će teško biti shvatiti starijoj, ali i mlađoj populaciji....a i u krajnjem slučaju TKO ZNA ŠTO DONOSI SUTRA?

LITERATURA

1. Tražilice i pretraživači (http://www.design-ers.net/search-engine-novosti.asp, 02.05.2008.)
2. Pretraživanje informacija (http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_05_lekc_02_02.html, 02.05.2008.)
3. Tehnologija (http://www.ezadar.hr/clanak/yahoo-seli-europsko-sjediste-u-svicarsku, 02.05.2008.)
4. Milena Benini, članak: Tko bi koga u borbi internetskih divova (klik.vecernji.hr/art/45162 , 02.05.2008)
5. Portal monitor.ba (www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=127748&Itemid=2, 02.05.2008.)
6. Ksenija Končevski, članak: Unatoč rastu dobiti Yahhoa Microsoft ne nudi više (http://www.poslovni.hr/77673.aspx, 02.05.2008.)
7. Cord Blomquist, The tehnology Liberation Front (http://techliberation.com/2008/02/01/microsoft-moves-to-buy-yahoo, 02.05.2008.)
8.. Portal Totalportal (http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=193727 i http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=186657, 02.05.2008.)
9. Yahoo! search (http://search.yahoo.com/info/submit.html, 02.05.2008.)
10. Tražilice (http://www.vincitur.com/optimizacija/upis-u-trazilice.php, 02.05.2008.)
11. Yahoo! (www.yahoo.com, 02.05.2008.)

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi